Dobrim uljima protiv loših masnoća

U dvadesetom stoljeću liječnici i znanstvenici su se složili oko osnovnog niza vitamina potrebnih za ljudsko zdravlje. A što je sa ostalim hranjivim tvarima?

Masnoće u hrani do nedavno su imale sumnjivu reputaciju, ali opet, zahvaljujući znanosti danas se njihovo shvaćanje promijenilo. Među svojim funkcijama lipidi predstavljaju najvažniju energetsku rezervu u organizmu, a pored toga olakšavaju apsorpciju i transport vitamina A, D, E i K, te čine strukturne, imunološke ili posredničke funkcije upale.

Masne kiseline su važna komponenta ljudskog tijela jer su glavni sastojci staničnih membrana.

Omega-3 i omega-6 nezasićene masne kiseline su najvažnije zbog svojih višestrukih bioloških uloga i pokazalo se da je razina tih masnih kiselina izmijenjana u različitim bolestima. I zato su zdrave masnoće temelj zdravlja.

Općenito, ova heterogena skupina molekula podijeljena je na zasićene i nezasićene masti.

Zasićene masne kiseline je tijelo sposobno proizvesti u određenoj količini, pa iako su neophodne za neke fiziološke i strukturne funkcije, u smislu vanjskog unosa, one se zahtijevaju u malim količinama. S druge strane, trans-masne kiseline gotovo uvijek potječu od unosa industrijske hrane koja je hidrogenizirana i nema nikakvih zdravstvenih koristi. Pronađena je izravna veza između unosa trans-masnih kiselina i povećanog rizika od koronarnih bolesti i nekoliko vrsta karcinoma. Stoga, količina ovih masti prehrani bi trebala biti – nikakva.

Višestruko nezasićene masne kiseline u svojoj strukturi imaju dvije ili više dvostrukih veza i nalaze se uglavnom u hladno prešanim uljima sjemenki ili orašastih plodova. Ovoj skupini pripadaju omega-3 i omega-6 masne kiseline.

Desetljećima se provode bezbroj kliničkih studija koje pokazuju dobrobit omega masnih kiselina posebno na zdravlje srca, krvnih žila i mozga gdje apeliraju na postizanje odgovarajuće ravnoteže omega 3-6-9 uvođenjem hladno prešanih ulja, orašastih plodova i ribe u svakodnevnu prehranu.

Hladno prešano ulje crnog kima, boljeg lana, konoplje ili oraha u svakodnevnoj prehrani dovodi do održavanja potrebne omega ravnoteže, a povrh toga svako ovo ulje sadrži dodatne specifične bioaktivne komponentne koje pozitivno utječu na zdravstveni status.

 

 

 

 

 

Prehrana i upale

 

Upalni proces pojavljuje se kada se tijelo pokušava braniti od infekcija i/ili pokušava popraviti oštećeno tkivo. Većinu vremena ovaj proces ima zaštitnu funkciju, ali može se transformirati u kroničnu upalu koja dovodi do razvoja ili napredovanja kroničnih bolesti, uključujuću reumatoidni artritis, koronarne vaskularne bolesti, neurološke bolesti i karcinome. Upala je u korijenu mnogih kroničnih oboljenja, a prehrana igra važnu ulogu u ovom procesu.

CRP (c-reaktivni protein) je marker upale u krvi koju liječnici često koriste kako bi dobili uvid o razini upale koja je prisutna u našem tijelu i kako bi se utvrdio rizik za razvoj bolesti. Konstantno povišen CRP je pronađen u zapadnjačkim kulturama u kojima obiluje prehrana bogata mesom i zasićenim i trans-masnim kiselinama. 

Omega-3 i Omega-6 masne kiseline usko su povezane sa upravljanjem upalom u tijelu. Masne kiseline pružaju tijelu blokove za stvaranje prostaglandina koji povećavaju ili smanjuju upalu. Ukratko, zasićene masne kiseline stvaraju prostaglandine koji povećavaju upalu, a omega-3 i omega-6 stvaraju prostaglandine koji smanjuju upalu. Današnjom prehranom tijelo dobiva dovoljno zasićenih masnih kiselina, ali nezasićenih ne. I to treba mijenjati, odnosno, uključiti u prehranu ribu, hladno prešana ulja i orašaste proizvode.