[Signali iz hrane 1/6]
Hrana ne predstavlja samo energiju, već i informaciju. Hrana govori vašem DNK – u što treba učiniti. Najmoćniji alat za promjenu vašeg zdravlja, okoliša i svijeta je u vašem tanjuru.“ Dr. Mark Hyman (22. 11. 1959 - ) američki liječnik, pobornik funkcionalne medicine.
„Ti si ono što jedeš“, prastara je izreka i sigurno ste već čuli za nju. Nedavna istraživanja su pokazala je je ta izreka točna, zapravo, ona je sada i dokazana. Drugim riječima, ono što jedete, gdje živite, s kim komunicirate, kada spavate, kako vježbate, čak i starenje – sve to na kraju može uzrokovati kemijske modifikacije oko gena koje će tijekom vremena uključiti ili isključiti te gene. Geni sami po sebi ne stvaraju bolest. Tek kada su uronjeni u štetno okruženje jedinstveno za pojedinca, oni stvaraju bolest. Nutrigenomika razmatra kako različita hrana može stupiti u interakciju s određenim genima kako bi promijenila rizik od uobičajenih kroničnih bolesti kao što su dijabetes tipa II, pretilost, bolesti srca, moždani udar i karcinomi. Ne možemo promijeniti svoje gene, ali možemo promijeniti okolinu koja utječe na to kako se naši geni manifestiraju. Jedna važna komponenta je prehrana.
Hrana je informacija
Hrana je skup podataka koja govori tijelu što da čini, hrana i njen sustav govore genima da spale ili čuvaju masnoću, utječu na dizanje i spuštanje hormona, na kemiju u mozgu, na bakterije u crijevima… Tako možemo mijenjati svoje zdravlje počevši već sa sljedećim obrokom.
Hrana utječe na naš metabolizam na svakoj razini i njene informacije djeluju na sve biološke procese i sisteme u organizmu i to brzo, odmah, sa svakim zalogajem.
Stanice međusobno razgovaraju složenim jezikom kemijskih poruka. Međusobno dogovaraju rast, kretanje i odgovor na prijetnje, a problemi u komunikaciji stanica dovode do kroničnih bolesti poput dijabetesa i raka. Poruke imaju mnogo oblika, u obliku hormona i nabijenih molekula, iona. Nedavna otkrića pokazuju da molekule koje se nalaze u hrani mogu promijeniti „brbljanje“ stanica. Na primjer, 2010. godine tim istraživača u Kaliforniji i Japanu otkrio je da se omega-3 masne kiseline iz hrane vežu na specijalizirane površine stanica koje obiluju proteinima. Taj protein, nazvan GPR120, nalazi se u masnom i mišićnom tkivu. Kada se omega-3 masna kiselina veže na protein, uklapajući se kao ključ u bravu, GPR120 pokreće staničnu lančanu reakciju koja u konačnici štiti od debljanja i upale.
Učinci hrane na tijelo toliko su složeni i specifični da je obrok poput koktela hormona. Hormoni su kemikalije koje pumpa tkivo ili žlijezda koji putuju kroz krv ili tjelesne tekućine kako bi došle do drugog dijela tijela. Tamo nalažu ciljanim stanicama da proizvedu neku drugu kemikaliju ili reakciju. Iako se komponente hrane ne proizvode u tijelu, one mogu izazvati specifične reakcije stanica, što ih čini sličnima hormonima. Masne kiseline, aminokiseline, vitamini i minerali aktiviraju reakciju u stanicama i čine elemente hrane najsličnije hormonima.
Masne kiseline kao snažan koktel hormona
Ljudsko tijelo može sintetizirati većinu potrebnih vrsta masti iz drugih masti ili sirovina. To nije slučaj s omega-3 masnim kiselinama. To su esencijalne masti—tijelo ih ne može napraviti od nule, ono ih mora dobiti hranom. Namirnice bogate Omega-3 uključuju:
- ribu
- hladno prešana biljna ulja (ulje konoplje, oraha ili divljeg lana)
- orašaste plodove (osobito orasi)
- sjemenke lana
- lisnato povrće
Omega 3 masne kiseline su posebne po tome što čine sastavni dio staničnih membrana u cijelom tijelu i utječu na funkciju staničnih receptora u tim membranama. One su početna točka za stvaranje hormona koji reguliraju zgrušavanje krvi, kontrakciju i opuštanje stijenki arterija te upalu. Također se vežu na receptore u stanicama koji reguliraju genetsku funkciju. Zbog ovih učinaka, pokazalo se da omega-3 masti pomažu u prevenciji srčanih bolesti i moždanog udara, mogu pomoći u kontroli lupusa, ekcema i reumatoidnog artritisa, te mogu imati zaštitnu ulogu kod raka i drugih stanja.
Zanimljiva je činjenica da omega 3 masne kiseline izrazito povoljno djeluju i na mršavljenje (SLIM paket). Osobe koje jedu više zdravih, kvalitetnih masnoća spale dnevno 100 kalorija više. Također, konzumiranjem zdravih masnoća naš mozak gasi centre za glad. Zidovi zdrave stanice izgrađene od kvalitetnih masti, bolje mogu reagirati na inzulin i tako bolje reguliraju razinu šećera. Bez odgovarajuće kontrole šećera u krvi, tijelo apsorbira i skuplja previše masti.
🌱 Matičnjak savjetuje: Kako bismo nahranili tijelo omega kiselinama obavezno u svakodnevno prehranu uključiti hladno prešano ulje konoplje, oraha ili divljeg lana. Hladno prešano ulje možete koristiti umiješano u jogurt, smoothie, kao preljev za salatu ili dodatak kuhanom varivu ili juhama. Važno je da se hladno prešana ulja ne stavljaju u vruću hranu. Hladno prešana ulja možete koristiti i kao dodatak prehrani, uzimajući po čajnu žličicu dva puta dnevno prije obroka. Također, dva puta tjedno uvrstite u svoje obroke i ribu, te što više lisnatog povrća.
U sljedećem blogu ćete naučiti zanimljivosti o masnom tkivu i zašto ga uopće imamo. U novije vrijeme smo mnogo toga saznali o utjecaju masnog tkiva na zdravlje i možda ćete se iznenaditi kada otkrijete njegovu ulogu.
=> Masno tkivo, grumen sala ili edokrini organ (2/6)
Blog "Signali iz hrane"
-
Upale (6/6)
Ivo Bačlija, fitoterapeut, apiterapeut
+Informacije i izjave služe u obrazovne svrhe i ne smiju zamijeniti savjet vašeg liječnika.
