Što Hrvati jedu i kako se hrane?

[Signali iz hrane - Uvod]

Hrana predstavlja jedan od najvažnijih aspekata života, ona je osnovna čovjekova fiziološka potreba i bez nje nema života. Hrvatski nutricionist dr. sc. Ignac Kulier rekao je „Apsolutno nije svejedno što stavljate tri puta dnevno u svoj želudac i u tom izboru leži tajna za dobro zdravlje i dug život.“

Hrana je lijek, ili ipak nije?

Škotski liječnik James Lind prvi je proveo kliničko ispitivanje o tome kako hrana utječe na zdravlje i istraživao je skorbut u mornara. U 20. stoljeću istraživali su se nedostaci vitamina i minerala u organizmu, a zanimljiva je činjenica da su liječnici do sredine 20. st uz kemijske lijekove obavezno propisivali prirodne lijekove iz hrane i ljekovitog bilja.

Pedesetih godina prošlog stoljeća antibiotik postaje široko dostupan i istiskuje biljne lijekove i hranu u kategoriju „šarlatanstva“. Antibiotik zajedno sa operacijama postaje superiorno sredstvo u odnosu na hranu i ljekovito bilje, što vidimo da danas predstavlja veliki epidemiološki problem. Naravno da su antibiotici revolucija, dobre operacije također, ali očito je da antibiotici, operacije, ljekovito bilje i zdrava hrana moraju djelovati u sinergiji kako bi se čovjeku pružila optimalna zdravstvena zaštita. S druge strane, razvojem industrije povećava se proizvodnja brze i gotove hrane prepune trans masti, aditiva, soli i šećera. U skladu s time hranu i ljekovito bilje smo prestali gledati kao lijek, a njihova povezanost sa zdravljem postaje neznanstvena.

Međutim, sedamdesetih godina prošlog stoljeća znanstvenicima se pali alarm, dolazi do ogromnog rasta kroničnih bolesti. Velika stopa rasta pojavnosti karcinoma, dijabetesa i srčano krvožilnih bolesti pokreće znanstvenike u novi smjer- istraživanju utjecaja hrane na zdravlje. Svijet je suočen sa epidemijom kroničnih nezaraznih bolesti i one su glavni uzrok smrtnosti u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 68% smrti u svijetu u 2012. g. uzrokovano kroničnim bolestima, najviše smrti je bilo od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i malignih bolesti, te unipolarnog depresivnog poremećaja. Predviđanja su da će u slijedećih 10 godina 52 milijuna ljudi godišnje prijevremeno umrijeti od tih bolesti ako nastave sa nezdravim stilom života.

Mnoge bolesti i poremećaji koji pogađaju naše tijelo potječu od toga što i kako jedemo

Industrijsko društvo je generator kroničnih bolesti, jer prehrana koja dominira u industrijskom društvu sadrži previše kalorija, višak soli i šećera, višak proteina i masti životinjskog podrijetla, veliku prisutnost aditiva i kemijskih sredstava iz poljoprivredne proizvodnje te manjak vlakana. Prehrambena slika Hrvatske nije baš najbolja, velik broj pretilih, te velik broj smrti od kardiovaskularnih bolesti i raka su posebno povezane sa neuravnoteženom prehranom. Hrvati jedu puno manje voća i povrća i ribe u usporedbi sa zapadnim zemljama EU, a to je posljedica loše informiranosti, mentaliteta i životnog stila.

Utvrđeno je da unosimo veće količine ugljikohidrata od preporučene količine, udio bi trebao iznositi 30%, a kod nas žene unose 53%, a muškarci 49%. Veća je konzumacija bjelančevina i masti, a od bjelančevina najčešći izbor je svinjsko meso, a od masti životinjske masnoće i biljna ulja. Samo 4,6% hrvatskih građana su vegetarijanci ili vegani.

Ono što vidimo kroz svoj rad i što možemo preporučiti u svrhu poboljšanja prehrane, a što je ujedno i preporuka HZJZ:

Uvrstiti u prehranu što više voća, povrća i cjelovitih žitarica
Birati biljne i životinje proteine sa što manje masnoća
Uvrstiti u prehranu što više voća, povrća i cjelovitih žitarica
Birati biljne i životinje proteine sa što manje masnoća
Birati raznovrsnu, sezonsku hranu iz svoje okoline
Koristiti dobre masnoće- ulje konoplje, oraha, divljeg lana ili maslinovo
Uvrstiti orašasto i suho voće u prehranu
Koristiti začine i čajeve
Redovito se kretati minimalno 30 min dnevno
Piti 1,5-2 l vode dnevno

Izbjegavati ili smanjiti:

Punomasne mliječne proizvode
Životinjske proizvode
Šećer, sol i bijelo brašno
Prženu, prerađenu, gotovu, brzu hranu i slatkiše
Trans masti, aditive, boje i konzervanse
Dimljenu hranu
GMO
Alkohol

🌱 Matičnjak savjetuje: Republika Hrvatska ne ulaže dovoljno truda u edukaciju i informiranje građana vezano uz zaštitu zdravlja pa je važno da sami preuzmete odgovornost i kontrolu nad svojim zdravljem. Korak po korak, malo po malo, usvojite zdrave prehrambene navike i živite zdrav, produktivan život, a ne alternativu.

U sljedećem blogu ćete naučiti kakve signale našem tijelu šalje hrana i zašto je znanost promatra kao hormonalni koktel za naše tijelo.

=> Omega - 3 kao hormonalni koktel (1/6)