Biram ulje, biram zdravlje
[Signali iz hrane 5/6]
Odabir ulja u svakodnevnoj prehrani je poprilično važan odabir.
Zanimljivo je kako su ljudi skloni satima proučavati vitamine, suplemente i “superhranu”, a ulje koje svakodnevno koriste često odaberu potpuno automatski.
A upravo masnoće vrlo direktno razgovaraju s našim organizmom.
- Hrana nije samo gorivo.
- Ona tijelu šalje upute.
Doslovno.
Masne kiseline, aminokiseline, vitamini i minerali aktiviraju reakcije u stanicama odmah nakon obroka. Utječu na hormone, osjećaj gladi, upale, energiju, mozak, bakterije u crijevima i način na koji organizam odlučuje: “Hoću li ovo potrošiti ili spremiti?”
I zato izbor ulja nije sitnica.
Pogotovo ako znamo da oko 30% dnevnog energetskog unosa dolazi upravo iz masnoća. Problem je što većina modernih masnoća nije nastala zbog zdravlja nego zbog trajnosti, cijene i industrijske praktičnosti.
Velik dio rafiniranih ulja prolazi kemijsku obradu, visoke temperature i procese kojima ulje postaje stabilnije na polici, ali siromašnije onime zbog čega je ulje uopće vrijedno.
Koje ulje u prehrani biraju Hrvati?
Hrvati vole prženu hranu, zapravo, visok postotak pripremljenih obroka kod kuće čini nažalost baš pržena hrana.
Za prženje koriste najčešće:
- suncokretovo ulje (65%)
- svinjsku mast (18%)
- djevičansko maslinovo ulje (11%)
- ostala ulja (6%)
Iz ovih podataka je vidljivo kako je suncokretovo ulje uvjerljivo najzastupljeniji izvor ulja u prehrani Hrvata.
To ne znači da će jedna žlica rafiniranog suncokretovog ulja napraviti problem.
Ali metabolizam itekako pamti ono što radimo svaki dan, godinama.
A upravo te svakodnevne masnoće u kuhinji imaju velik utjecaj na:
• upalne procese
• osjetljivost na inzulin
• zdravlje krvnih žila
• jetru i metabolizam
• energiju i sitost
Zato pitanje “koje ulje koristiš?” nije uopće tako banalno kako zvuči.
Hladno prešana ulja
Zanimljivo je da ulje može biti ili “živa” hrana — ili samo masnoća koja je preživjela industriju.

Hladno prešana ulja nastaju bez agresivne kemijske obrade i bez visokih temperatura. Zato zadržavaju ono najvrjednije: prirodne masne kiseline, vitamine, enzime i karakter same biljke.
I iskreno?
Organizam vrlo dobro i vrlo brzo osjeti i pokaže razliku.
Nije potrebno izbaciti sve preko noći.
Ali ako dio svakodnevnih masnoća zamijenimo kvalitetnijima, tijelo to često vrlo brzo pokaže:
- kroz sitost
- energiju
- lakšu probavu
- ljepšu kožu
- manje upaljen i “težak” osjećaj organizma
- bolje nalaze
- opću vitalnost
Za kuhanje i pečenje češće birati maslinovo ili kvalitetno repičino ulje.
A hladno prešana ulja poput konoplje, oraha ili divljeg lana dodajte u doručak, salate, kaše, smoothieje, jogurt ili gotova jela — ali ne u vruću hranu.
Posebno volimo Budwig doručak jer je jedan od najjednostavnijih načina da organizam redovito dobiva kvalitetne masnoće.
Recepte i vodič za Budwig doručak potražite ovdje 🌿
Dobar tek i u zdravlje!
🌱 Matičnjak savjetuje: Dinstajte i kuhajte na maslinovom ili repičinom ulju. Što češće izbjegavajte prženje hrane. Obroke obogatite hladno prešanim uljima kako bi ih oplemenili aromama, enzimima, aktivnim vitaminima i naravno najzdravijim masnoćama.
U idućem članku saznajte sve o upalama i zašto su one uzrok starenju i kroničnim bolestima. Do sada ste primijetili da se riječ „upala“ često spominje uz stanja uz koja na prvi pogled ne biste primjetili njihovu povezanost. Ali, tihe, kronične upale ne bole i one su početak teškim dijagnozama. Posvetite malo vremena i educirajte se, mi smo pokušali detaljno i jednostavno prikazati upale, te međuigru hrane i organizma prilikom aktiviranja i gašenja upala.
=> Upale (6/6)
Blog "Signali iz hrane"
- Upale (6/6)
Ivo Bačlija, fitoterapeut, apiterapeut
+Informacije i izjave služe u obrazovne svrhe i ne smiju zamijeniti savjet vašeg liječnika.